Medicinski tim na radioterapiji
Liječnik
specijalist onkologije i radioterapije je odgovoran za
planiranje i vođenje terapije. Ukoliko Vas kroz radioterapiju ne vodi Vaš
onkolog, onda ćete liječnika specijalista koji će Vas voditi kroz radioterapiju
prvi puta sresti na CT simulaciji. Kasnije za vrijeme zračenja će provoditi
kontrole vezane uz radioterapiju.
Inženjeri
radiološke tehnologije su djelatnici struke zaduženi za
rad s uređajima i tehnikom zračenja. Oni svakodnevno rade s bolesnicima u
obliku izvođenja zračenja ali i u obliku planiranja na CT simulatoru.
Medicinske
sestre u radioterapiji su specijalizirane za rad s
onkološkim bolesnicima na radioterapiji, njima se pacijent javlja kod prvog
pregleda i kod upisa pacijenta.
Medicinski
fizičari izrađuju individualiziran plan zračenja za svakog
pacijenta i kontroliraju kvalitetu opreme i proceduru radioterapije.
CT simulacija i planiranje zračenja
Kad onkolog postavi indikaciju za vanjsko zračenje,
potrebno je provesti pripremu koja uključuje simulaciju i planiranje zračenja,
pa bolesnik dobiva termin za CT simulaciju. CT simulacija slična je
dijagnostičkom CT snimanju s tom razlikom što se bolesnik postavlja u točno
određeni položaj u kojem će se i zračiti. Često se koriste i podlošci na kojima
bolesnik leži te fiksatori za pojedine dijelove tijela. Ponekad se za snimanje
koriste kontrastna sredstva, koja se primaju putem injekcije ili oralno. Nakon
simulacije, na tijelu se označuju 3 točkice kako bi se položaj mogao
reproducirati kod stvarnog izlaganja zračenju. Na CT snimci onkolog ucrtava
volumen koji želi zračiti te rizične organe
koje treba poštedjeti, a fizičar izračunava plan zračenja. Od termina CT
simulacije do stvarnog zračenja obično prođe i do mjesec dana, u tom vremenu je
za pacijenta važno njegovati oznake kako se postupak simulacije ne bi morao
ponavljati. Oznake se ne smiju tretirati sapunima, gelovima, kremama,
losionima, puderima niti trljati ručnikom, već lagano potapkati.
Nakon što
liječnik i fizičar izrade plan, pacijent ponovo dolazi na korekciju položaja te
dobiva crtež na koži – dodatne oznake. Crtež označava ciljna mjesta laserskih
zraka prema kojima se bolesnika namješta na terapijskom uređaju, a koja se
nužno ne moraju poklapati s poljem zračenja, npr. kod zračenja tumora dojke
laseri su ucrtani na obje strane iako se zrači samo jedna dojka. Nakon korekcije položaja slijedi zračenje.
Provođenje radioterapije
Najčešće se radioterapija provodi svaki radni dan u
tjednu dakle od ponedjeljka do petka, kroz više tjedana. U slučaju raka dojke
se najčešće prepisuje ukupna doza od 50 Gy na cijelu dojku kroz 25 frakcija (dana
zračenja). Može se ordinirati nadomjestak na sijelo tumora od 15 Gy tijekom
5 frakcija. Radioterapija kod raka dojke smanjuje rizik od pojave lokalnog
recidiva.
Generalno tijekom radioterapije pacijent može
normalno jesti, piti i uzimati lijekove. Ponekad, ovisno o tome koji dio tijela
se zrači, od pacijenta se može tražiti reguliranje popunjenosti mjehura i
debelog crijeva, no kod zračenja dojke to u pravilu nije slučaj.
Oznake na koži potrebno je održavati tijekom cijelog
razdoblja zračenja, što znači da taj dio tijela ne bi trebalo tretirati
sapunima niti gelovima za tuširanje, a kožu treba nježno tapkati ručnikom a ne
trljati. Ukoliko ipak dođe do gubljenja oznaka na koži o tome obavezno i što je
prije moguće obavijestite inženjere na simulatoru.
Nuspojave zračenja
Nuspojave ili poteškoće za vrijeme radioterapije
mogu se javiti kod pacijenata, a često ovise o dijelu tijela koji se zrači ali
i o pacijentu individualno. Neke osobe za cijelo vrijeme zračenja nemaju
nuspojave, dok su kod drugih znatno izražene.
Od svih mogućih nuspojava, se generalno javljaju
samo promijene na koži i umor, sve ostale ovise o mjestu zračenja i dozi. Važno
je napomenuti da, ukoliko zračite dojku i pazuha, u pravilu ne bi trebali osjetiti
niti jednu drugu nuspojavu.
Većina kožnih promjena se javi dva tjedna nakon
početka zračenja, no ovisno o tipu kože se mogu javiti i nakon prvog zračenja,
u vidu crvenila, zatezanja i svrbeži. Javljaju se u područjima gdje je koža
osjetljivija i izloženija znoju kao u području pazuha, prepona i na pregibima.
Nadalje se može javiti pigmentacija odnosno tamnjenje kože no to je prolazna
pojava. Zbog odsutnosti žlijezda znojnica i lojnica koža postaje suha i
osjetljivija, dolazi i do otpadanja dlačica i kose. Sve promijene na koži zahvaćaju
samo zračeno područje i većinom su prolazne.
Kako bi svojoj koži olakšali ovo razdoblje, važno je
svakodnevno tuširanje i održavanje osobne higijene, zbog održavanja oznaka i
osjetljivosti kože nemojte zračeno područje tretirati previše vrućom ili hladnom
vodom ili trljati ručnicima. Kožne promjene će biti teže ako se na koži za
vrijeme zračenja nalaze slojevi bilo kakve kreme, losiona, pudera ili sličnog.
U periodu zračenja je preporučljiva primjena hidrofilnih krema s pantenolom
(dakle za njegu novorođenčadi) no nipošto 24 sata prije i 2 sata poslije
zračenja. Ako se zračite pet dana u tjednu, iskoristite vikend za njegu
zračenog područja. Za vrijeme zračenja nosite udobnu odjeću od prirodnih
tkanina koja ne steže i ne iritira mjesto zračenja, također odjećom štitite
mjesto zračenja od sunca.
Na koži se može javiti vlažna diskvaminacija koju je
prema uputama onkologa moguće tretirati 1% vodenom otopinom Genitiana violet
ili silikonskim oblogama. Genitiana violet možete nabaviti u ljekarni isto kao
i silikonske obloge no one, koliko mi je poznato, idu na doznaku. Staviti ću i
link da možete vidjeti o čemu pričam, Mepilex
za uporabu kod opeklina i Granuflex.
Sljedeća važna nuspojava kod zračenja je umor. Umor
postaje jači kako zračenje dulje traje. Kako bi izbjegli ili ublažili ovu
nuspojavu odmarajte se svaki dan, izbjegavajte izlaganje suncu pogotovo ako se
zračite u ljetnim mjesecima i pijte puno tekućine. Kod suzbijanja umora može
Vam pomoći i šetnja ujutro ili navečer kad sunce nije jako, naravno ukoliko
Vaše opće stanje to dozvoljava. Prilikom izlaženja na otvoreno nosite dugu
odjeću tako da što manje zraka dopire do kože i obavezno nosite šešir ili kapu
na glavi te štitite oči sunčanim naočalama. Zdravo se hranite jer ćete se tako općenito
osjećati bolje, ako imate probleme sa podnošenjem hrane onda uzimajte manje
obroke više puta na dan i svakako pokušajte pojesti bar nešto jedan sat prije
terapije.
Ostale nuspojave mogu biti poteškoće s probavom ili
s mokrenjem i otežano gutanje. Kod ovih nuspojava je najbolje da se o
mogućnosti njihove pojave i najboljim metodama njihove prevencije posavjetujete
sa svojim specijalistom onkologije i radioterapije. Kod žena s rakom dojke se
za vrijeme zračenja može javiti limfedem.
IZVORI
1.
Klinička onkologija, E. Vrdoljak, M. Šamija, Z. Kusić, M. Petković, D. Gugić,
Z. Krajina, Medicinska naklada, Zagreb
2.
Edukativna knjižica – Prehrana i vježbanje tijekom liječenja, Udruga „Sve za
nju“
3.
Edukativna knjižica – Upute onkološkim bolesnicima koji se liječe
radioterapijom, KBC Zagreb