Prevencija
Prevenciju zloćudnih bolesti možemo podijeliti na
primarnu i sekundarnu. Pojedine zloćudne bolesti povezane su s čimbenicima iz
okoliša kao što su pušenje, alkohol, loše prehrambene navike i premalo kretanja
tj. s time povezana pretilost. Primarna prevencija obuhvaća mjere koje
sprečavaju nastanak raka i otklanjanje uzročnika maligne bolesti. To su dakle
metode koje svatko od nas može provoditi promjenom životnih navika. Sekundarna
prevencija obuhvaća rano otkrivanje i liječenje premalignosti i maligne bolesti
u ranoj fazi. Ovdje opet možemo ubrojiti i stvari koje svatko može raditi sam
npr. samopregled dojki te redovite ultrazvučne preglede, a medicinski gledano
je najvažnija metoda probir ili screening. Kod raka dojke metoda probira je
mamografija, kod raka vrata maternice PAPA-test, kod raka debelog crijeva test
na okultno krvarenje (dakle na tragove krvi u stolici), a kod raka prostate
mjerenje vrijednosti za prostatu specifičnog antigena (PSA) u krvi. Vjerojatno
ste već prepoznali da se svaka od navedenih metoda probira provodi u sklopu
Nacionalnog programa ranog otkrivanja pojedine vrste raka, u tu svrhu ljudi
određenog spola i dobne skupine u određenim vremenskim razmacima na kućnu
adresu dobiju poziv na određenu pretragu. Tako Zavod za javno zdravstvo nastoji
smanjiti smrtnost od pojedine vrste raka kroz što ranije otkrivanje malignih
bolesti koje bi bez probira uzrokovale visoku smrtnost stanovništva.
Rak dojke je najčešće bezbolan čvor u dojci, bole se
javlja tek u 30% bolesnica. Simptomi su promjene oblika i veličine dojke,
pojava iscjetka iz bradavice ili uvlačenje bradavice, uvlačenje, promjena boje
ili zadebljanja kože dojke, također su mogući uvećani limfni čvorovi u aksili
ili natečenost ruke. Sve na što morate obraćati pozornost kod samopregleda je
detaljnije objašnjeno u odlomku o samopregledu dojki.
Rana Dijagnostika
Ovdje navedene dijagnostičke metode se koriste kod
otkrivanja same bolesti te razmjera bolesti (veličina i broj tumora) i
planiranja liječenja.
Samopregled
Dojki - Nakon 20. godine života sve bi žene jednom
mjesečno trebale pregledati dojke i to neposredno poslije mjesečnice, odnosno
od petog do desetog dana ciklusa. Korist od samopregleda će biti veća budete li
ga radili svaki mjesec u približno isto vrijeme ciklusa ili ako ste u menopauzi
uvijek isti dan u mjesecu, tako da si uzmete vremena i obratite pažnju na ono
što osjetite, odnosno na promjene u odnosu na zadnji pregled. Samopregled
počinje tako da stanete pred ogledalo i provjerite da li su dojke simetrične i
bez udubljenja i promjena na koži, to radite prvo s rukama ispruženim niz
tijelo, a zatim s podignutim rukama u struku i iza glave. Možete nježno
stisnuti bradavice i tako provjeriti ima li iscjedak. Zatim legnete na leđa,
stavite jastuk ispod lijevog ramena i lijevu ruku podignete ispod glave te s
desnom rukom kružnim pokretima prstiju odozgo prema dolje opipate unutarnju
polovicu lijeve dojke, a zatim od vanjske strane prema sredini. Isti postupak
ponovite na desnoj dojci. Samopregled također možete obaviti za vrijeme
tuširanja, tako da za pregled desne dojke dignete desnu ruku iza glave i s
prstima lijeve ruke kružite po dojci vršeći lagani pritisak.
Klinički
Pregled I Palpacija Dojki - Najvažnija dijagnostička metoda,
koja podrazumijeva uzimanje osobne i obiteljske anamneze i detaljnu palpaciju
obiju dojki i pazušnih jama u različitim položajima od strane iskusnog
specijalista. Anamneza podrazumijeva razgovor u kojem liječnik od pacijenta
uzima bitne podatke koji su mu potrebni da bi postavio što točniju dijagnozu. U
slučaju bolesti dojke svakako će se tražiti sljedeće: datum rođenja, dob prve
menstruacije, datum zadnje menstruacije, dob posljednje menstruacije
(menopauze), broj trudnoća, broj poroda, prosječno vrijeme dojenja, dosadašnje
bolesti i operacije na dojkama, pojavnost raka dojke u obitelji, uzimanje
hormonskih kontraceptiva, uzimanje hormonske nadomjesne terapije i naravno
tegobe koje se javljaju od strane dojki u smislu bolova, kvržica ili pojave
iscjetka iz dojki.
Ultrazvuk
Dojki - S točnošću od preko 90% ultrazvuk je odlična
dijagnostička metoda u otkrivanju raka dojke. Osobita korist ultrazvuka je u
razlikovanju između tekućinom ispunjenih cista od solidnih tvorbi, tj. tvorbi
koje su građene od čvrstoga tkiva. Ima veliko značenje u tumačenju dobroćudnih
promjena u dojkama i njihovom razlikovanju od zloćudnih tvorbi, što
mamografijom vrlo često nije moguće, poglavito u dojkama s gustim žljezdanim
tkivom, pa se UZV može koristiti i kod mlađih žena. Radi na principu
bezopasnih, visokofrekventnih zvučnih valova koji se s pomoću prikladnog
kompjutorskog programa pretvaraju u sliku. Pretraga je bezbolna i ne izlaže Vas
radijaciji pa se prema potrebi može ponavljati više puta i koristiti kod
trudnica. Na kožu se primijeni gel koji je nužan pojačivač prijenosa
ultrazvučnih valova. Pregled obično traje 30-ak minuta, a najbolje ga je vršiti
unutar prvih deset dana menstruacijskog ciklusa, kada su dojke manje bolne i
napete, a utjecaj ženskih spolnih hormona nije toliko izražen kao u
predmenstruacijskom periodu. Ako je tijekom samoga pregleda ustanovljena
promjena koju je potrebno verificirati citološkom punkcijom, bolje je takav
zahvat obaviti u prvoj polovici ciklusa.
Mamografija
- Mamografijom, koja se preporučuje kao metoda ranog otkrivanja, može se
otkriti rak dojke i dvije godine prije nego što tumor postane opipljiv. Mamografijom
je moguće otkriti karcinome dojke već od 5-6 mm kao i promjene koje se uočavaju
samo ovom metodom pregleda i koje mogu biti jedini znak bolesti, kao što su
nakupine mikrokalcifikata. Međutim, mamografija kao dijagnostička metoda nije
savršena pa se 10% do 15 % karcinoma dojke ovom metodom ne može otkriti. Stoga
je izvrsna nadopuna mamografiji komplementarni ultrazvučni pregled. Ova metoda
kod žena mlađih od 35 godina nije pouzdana zbog gustog žljezdanog tkiva. Ako
već postoji dijagnoza raka dojke se mamografijom može provjeriti postoje li
druga rakom zahvaćena područja u dojkama. Rade se dvije projekcije: tzv.
kranio-kaudalna (oznaka CC) pri čemu se dojka umeće između dviju ravnih ploča i
pritišće u smjeru odozgo prema dolje, a druga je tzv. mediolateralna ili kosa
projekcija (oznaka ML) pri čemu se dojke namještaju između istih ravnih ploča u
postraničnom smjeru i pod kutom od 30 do 45 stupnjeva. Za svaku dojku tako se
dobiju dvije slike na rendgenskom filmu, a ako je potrebno, mogu se učiniti
snimke i u drugim projekcijama. Važnost prikaza u dvije projekcije je u
razlikovanju slučajnog preklapanja tkiva od stvarnih promjena. Također je važno
i da se mamografija učini unutar prvih 10 dana menstruacijskog ciklusa, kada su
dojke manje bolne i osjetljive na pritisak koji je neizbježan pri snimanju, ali
i da bi se izbjeglo zračenje u eventualnoj ranoj trudnoći za koju žena ne zna
niti može znati, a koja je vjerojatnija u drugoj polovici ciklusa, tj. od
vremena ovulacije do druge menstruacije.
Citološka
Analiza Punktata i/ili Iscjetka Iz Dojke – Nakon učinjene mamografije ili ultrazvuka dojki često se upućuje na citološku
analizu. Materijal za citološku analizu dobije se punkcijom tankom iglom (citološka punkcija),
analizom iscjetka iz dojki (citološka analiza iscjetka) ili u slučaju pojave
promjena na samoj bradavici i areoli (pigmentirani dio kože oko bradeavice)
struganjem tih promjena. Citologija je medicinska specijalnost koja omogućuje
brzu, pouzdanu i gotovo bezbolnu dijagnostiku promjena solidnog tkiva dojke,
proučavanjem morfologije pojedinih stanica u standardno obojenom razmazu. Uloga
citologije u najvećoj mjeri dolazi do izražaja u dijagnostici tumora kod kojih
se materijal dobiva punkcijom tankom iglom uglavnom pod kontrolom UZV. Mišljenje
i dijagnozu citolog donosi na temelju izgleda pojedinih stanica u nakupini,
odnosa među pojedinim stanicama, te proučavanjem odnosa pojedinih staničnih
elemenata u cijelom razmazu. Ovo je dobra metoda za postavljanje dijagnoze,
dakle vidi se razlika u tumorskim i normalnim stanicama, te se u slučaju raka
dojke može razlikovati između karcinoma i sarkoma. Pretraga se vrši ambulantno,
a traje 10 – 15 min, sama punkcija svega nekoliko sekundi. Punkcije dojke
preporučljivo je raditi 5. – 8. dana ciklusa kada su dojke najmanje osjetljive,
a morfološka analiza najsvrsishodnija. Iako je citodijagnostika jednostavna i
brza metoda za postavljanje dijagnoze, zbog svojih ograničenja nije dostatna,
pa se konačna dijagnoza mora postaviti patohistološki.
“Core” Biopsija
- “Core” biopsijom odnosno biopsijom širokom iglom pod kontrolom UZV-a dobiva
se uzorak tkiva za patohistološku analizu. Sam postupak je sličan punkciji, a
radi se pod lokalnom anestezijom, pa je također bezbolan. Nalaz se čeka
nekoliko dana.
Patohistološka
Dijagnoza (Phd) – Patohistološka analiza je mikroskopska
analiza bioptata ili kirurškog uzorka tkiva u svrhu postavljanja dijagnoze.
Analizu provodi specijalist patolog nakon obrade uzorka tkiva dobivenog
biopsijom ili kirurškim zahvatom. Testiranje uzorka najčešće se provodi na dva
načina:
- Imunohistokemijska ICH metoda se najčešće koristi,
ona omogućuje vidljivost mjesta na kojem se zbiva imunološka reakcija, drugim
riječima, gdje se stvara kompleks antigen-protutijelo. To se postiže tako da se
određena stanična antigenska komponenta izdvoji i uštrca u pokusnu životinju,
da bi se dobilo odgovarajuće protutijelo, koje se onda može primijeniti na
određenu stanicu ili tkivo gdje se želi otkriti dana antigenska komponenta.
- Fluorescentna in situ hibridizacija FISH- koristi
flourescentne dijelove DNK koji se zalijepe na mnoge citogenetičke promijene
genoma u stanici te ih je pod mikroskopom moguće prebrojati.
Dobiven PHD nalaz između ostalog uključuje
histološki tip i gradus tumora, ER i PR status, te HER2 statust. Ovi parametri
su važni za planiranje kemoterapije, a detaljnije će biti objašnjeni u
sljedećem postu pod nazivom klasifikacija raka dojke.
Magnetska Rezonanca dojki (Mr)
- Magnetska rezonanca je suvremena, radiološka, dijagnostička metoda koja Vam
pruža savršenu vizualizaciju snimanog područja. MR snimkama se može dobiti vrlo
detaljna slika koja najpreciznije razlikuje normalno od patološki promijenjenog
tkiva, te je vrlo značajna kod otkrivanja maligne bolesti, utvrđivanja stadija
bolesti i praćenja uspješnosti provedene terapije. Snimanje magnetskom
rezonancom potpuno je sigurna i bezbolna pretraga, bez radiološkog zračenja, no
uređaj generira magnetsko polje te je prije pregleda potrebno ukloniti sav
metalan nakit, te napomenuti postojanje umjetnih zglobova, žica, stentova ili
srčanih stimulatora. Prije snjimanja se intravenozno prima kontrast koji sadrži
metal gadolinij kako bi se dobila detaljnija slika.
1.
Klinička onkologija, E. Vrdoljak, M. Šamija, Z. Kusić, M. Petković, D. Gugić,
Z. Krajina, Medicinska naklada, Zagreb
2.
Edukativna knjižica – Oboljela žena, Udruga „Sve za nju“